PRETRAGA

RELIGIJA

Religije

Katoličanstvo je bila glavna religija u Švajcarskoj do 17. veka, kad je reformacija drastično promenila stanje. Ulrih Cvingli je imao veliku ulogu u reformaciji u Švajcarskoj. On je bio bivši reformator Ciriha. Od reformacije Ciriha i Ženeve, u Švajcarskoj postoji protestantska crkva, koja postoji i dan danas.

Stanovništvo kantona Ciriha, Berna, Bazela, Šafhauzena, Ženeve, Voa i Apencel Auserodena je početkom 19. veka bilo praktično protestantsko, dok su stanovnici kantona Friburga, Vale, Jure, Soloturna, Lucerna, Oba i Nidvaldena, Urija, Švica, Cuga, Apencela, Inerodena i Tičina bili katolici. Veroispovesno izmešani bili su kantoni Glarus, Argau, Sent Galen i Graubinden. Podela veroispovesti je bila rezultat upotrebe principa teritorije pri odabiru veroispovesti posle rata između katolika i protestanata u 16. veku.

Švajcarska nema zvaničnu državnu religiju, iako većina kantona (osim Ženeva i Nešatela) priznaju zvanične religije, u svim slučajevima ili Katoličku crkvu ili Švajcarsku reformisanu crkvu. Ove crkve, a u nekim kantonima i zajednice Starokatoličke crkve i Jevreja se finansiraju zvaničnim oporezivanjem svojih vernika.[37] Švajcarski Ustav jamči slobodu veroispovesti tako da se niko ne sme diskriminisati na verskoj osnovi.

Hrišćanstvo je dominantna religija u Švajcarskoj, a 41,8 % populacije je katoličke veroispovesti, a 35,3 posto stanovništva pripada raznim protenstanskim crkvama. Imigracija je donela islam (4,3 %, uglavnom Albanci sa Kosova) i pravoslavlje (1,8 %) kao značajne manjinske religije. Anketa Eurobarometra iz 2005. je pokazala da su 48 % stanovnika vernici, 39 % stanovništva je pokazalo verovanje u neku „duhovnu ili životnu silu“, 9% su bili ateisti, a 4 % agnostici.